15
Navigacija

Najčešća pitanja

Ovdje možete pronaći odgovore na najčešća pitanja iz projektiranja i građenja.

Što je potrebno kako bi se započelo s izradom projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole?

Prvi korak je sklapanje ugovora o projektiranju kako bi se moglo započeti s izradom projektne dokumentacije. Prije izrade projektne dokumentacije potrebno je dostaviti geodetsku situaciju stvarnog stanja (GSSS) predmetne građevne čestice. Nakon toga se izrađuje opis i grafički prikaz građevine na temelju kojeg se od javnopravnih tijela ishode posebni uvjeti i uvjeti priključenja koji su potrebni za izradu glavnog projekta.

Što je geodetska situacija stvarnog stanja i tko je izrađuje?

Geodetska situacija stvarnog stanja (GSSS) je grafički prikaz stvarnog stanja na terenu na kojem se prikazuju položajni i visinski podaci o svim vidljivim prirodnim i izgrađenim objektima u području obuhvata zahvata u prostoru (npr. zgrade i druge građevine, vodovi i njima pripadajući objekti, prometna infrastruktura, vegetacija, vode i s njima povezani objekti, reljef i sl.).

Geodetska situacija stvarnog stanja izrađuje se na temelju geodetske izmjere koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije, a služi kao podloga za projektiranje te za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole.

Tijek postupka ishođenja građevinske dozvole za montažne kuće?

Za ishođenje građevinske dozvole za montažnu kuću potrebno je izraditi glavni projekt.

Prije izrade glavnog projekta projektant treba izraditi opis i grafički prikaz građevine, te elektroničkim putem od upravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja.

Nakon ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja projektant izrađuje glavni projekt u svemu u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, Zakonom o gradnji, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.

Nakon izrade glavnog projekta predaje se zahtjev za izdavanje građevinske dozvole putem sustava e-dozvole. Kroz sustav e-dozvole ishode se i potvrde glavnog projekta. Potvrdom glavnog projekta javnopravna tijela utvrđuju usklađenost glavnog projekta s posebnim uvjetima, odnosno posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom.

Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor elektroničkim putem.

Građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za određene građevine izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva.

Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno sa građevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik građevine.

Što je glavni projekt i što sadrži?

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži:

  • arhitektonski projekt
  • građevinski projekt - projekt konstrukcije
  • građevinski projekt - projekt vodoopskrbe i odvodnje
  • elektrotehnički projekt
  • strojarski projekt - grijanje/hlađenje.

Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:

  • krajobraznog elaborata
  • geomehaničkog elaborata
  • prometnog elaborata
  • elaborata tehničko-tehnološkog rješenja
  • elaborata zaštite na radu
  • elaborata zaštite od buke
  • konzervatorskog elaborata
  • drugog potrebnog elaborata.

Što je izvedbeni projekt?

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.

Izvedbeni projekt se izrađuje ako su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju.

Što je potrebno priložiti za izdavanje građevinske dozvole montažne kuće?

Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, zajedno s prilozima, podnosi investitor (ili opunomoćenik) elektroničkim putem.

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

  • glavni projekt
  • elaborate iz članka 69. stavka 2. Zakona o gradnji
  • iskaznicu energetskih svojstava zgrade, ako je to propisano tehničkim propisom kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama
  • izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
  • izvješće o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima
  • dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole
  • dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim propisom propisano tko može biti investitor i
  • dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnost sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.

Što je dokaz o pravnom interesu za izdavanje građevinske dozvole?

Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se:

  • izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
  • predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, ugovor o uporabi sklopljen sukladno zakonu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
  • odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja
  • ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje
  • suglasnost suvlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
  • suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
  • suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Kada se može pristupiti građenju građevine?

Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako Zakonom o gradnji ili propisom donesenim na temelju Zakona nije drukčije propisano.

Prijava početka građenja?

Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova elektroničkim putem.

U prijavi početka građenja građevine koja se gradi na temelju građevinske dozvole investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.

Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine.

Rok važenja građevinske dozvole?

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole.

Smatra se da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja.

Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za tri godine ako se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u prostoru određeni prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom u skladu s kojima je građevinska dozvola izdana.

Promjena investitora nakon izdavanja građevinske dozvole?

Ako se nakon izdavanja građevinske dozvole promijeni investitor, novi investitor je dužan u roku od petnaest dana od dana promjene od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora.

Novi investitor zahtjevu izmjene građevinske dozvole prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole ili suglasnost prijašnjeg investitora te dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.

Što je uporabna dozvola i tko je izdaje?

Uporabna dozvola se traži po završetku gradnje i može se izdati ako je građevina izgrađena do stupnja dovršenosti određenog tom građevinskom dozvolom. Uporabnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.

Koji dokumenti su potrebni kod ishođenja uporabne dozvole?

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine elektroničkim putem. Prilozi za uporabnu dozvolu prilažu se u elektroničkom obliku.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:

  • građevinsku dozvolu, odnosno glavni projekt za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
  • podatke o sudionicima u gradnji
  • pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
  • završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
  • izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
  • geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
  • dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. Zakona o gradnji i
  • energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Što je građevinska (bruto) površina?

Građevinska (bruto) površina zgrade obračunava se zbrajanjem površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama.

U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina slijedećih dijelova zgrade:

  • vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu
  • toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu
  • etaže, odnosno dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m
  • galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade
  • otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.).

Što je ukupna korisna površina (neto površina) zgrade?

Ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade. Kod izračuna neto površine poda primjenjuju se koeficijenti:

  • zatvorene prostorije = 1,00
  • lođe = 0,75
  • natkrivene terase = 0,50
  • balkoni, nenatkrivene terase = 0,25.

Kako se obračunava komunalni doprinos?

Komunalni doprinos se obračunava prema obujmu građevine u kubnim metrima (m3) kao zbroj obujma pojedinih dijelova građevine koji su zatvoreni tj. omeđeni s vanjske strane, uvećano za obujam dijelova te građevine koji nisu zatvoreni, ali su natkriveni i omeđeni prema van (lođe, natkrivene terase, odnosno natkriveni dijelovi terasa, trijemovi, natkriveni prolazi) kod kojih se za izračun obujma računa visina od 1,0 m.

Iznos komunalnog doprinosa je određen po zonama na lokalnom nivou.

Što je niskoenergetska kuća?

Niskoenergetska montažna kuća je energetski učinkovita kuća. U Hrvatskoj je niskoenergetska kuća definirana kao kuća koja godišnje troši manje od 40 kWh/m2 energije za grijanje. Takva se energetska potrošnja može jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 2,7 litara loživog ulja po m2, pa se niskoenergetska kuća naziva još i trolitarska kuća.

Što obuhvaća visoki stupanj izgrađenosti (visoki rohbau)?

Visoki stupanj izgrađenosti obuhvaća izgradnju izvana kompletno završene građevine, osim obloga i ograde na balkonu/terasi. Unutra se građevina dovede do faze završnih obrtničkih radova. Betonska podloga (temelji, podrum, suteren...) trebaju biti pripremljeni.

Što obuhvaća nivo izvedbe ključ u ruke?

Ključ u ruke iznad temelja ili s temeljima obuhvaća izgradnju građevine spremne za useljenje (bez namještaja).

Gradite li kuće isključivo prema tipskim rješenjima ili je gradnja moguća prema individualnim projektima?

Kuće gradimo prema rješenjima iz kataloga i prema individualnim projektima. Na projektnim rješenjima iz kataloga su moguće izmjene u skladu sa zahtjevima investitora.

Koliko košta kvadrat montažne kuće?

Cijene kuća se ne formiraju po m2, nego na temelju troškovnika, tj. izračuna: količine materijala × jedinične cijene. Cijena kuće ovisi o odabranom sistemu gradnje, složenosti projektnog rješenja, materijalima koji se ugrađuju u kuću, površini kuće te lokaciji gradnje.

Koja je prednost izgradnje objekata s drvenom nosivom konstrukcijom u odnosu na izgradnju objekta sa zidanom nosivom konstrukcijom?

Prednosti izgradnje objekata s drvenom nosivom konstrukcijom su brzina gradnje, gradnja tijekom cijele godine, suha gradnja pa je useljenje moguće odmah po završetku radova, najsuvremeniji materijali i tehnologija gradnje, superiorna energetska učinkovitost - kompletan presjek ovojnice ispunjen izolacijom, te optimizirani sistemi gradnje za različita područja.

Jesu li montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom otporne na potres?

Montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom imaju izvrsnu otpornost na potres. Drvo je trinaest puta lakše od čelika i četiri puta lakše od betona, a u kombinaciji s metalnim spojnim sredstvima osigurava duktilno ponašanje konstrukcije pri uvođenju potresnog opterećenja.

Visoku razinu pouzdanosti osigurava korištenje povoljnih svojstava drva, pravilna izvedba detalja između drvenih elemenata i njihovo sidrenje u temeljnu ploču.

Kakva je otpornost na požar montažnih kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom?

Drvo je protupožarno gotovo najbolji građevinski materijal. Pri požaru se vrlo brzo stvara drvno - ugljeni sloj koji predstavlja toplinski izolator i usporava daljnje sagorijevanje.

Provodljivost topline drvenog ugljena odgovara približno jednoj šestini provodljivosti punog drva. Tako temperatura u punom drvu na vrlo maloj udaljenosti od mjesta zapaljenja ostaje gotovo nepromijenjena, a smanjenje fizikalnih svojstava pod utjecajem požara je zanemarivo.

Odgovarajuća razina pouzdanosti na požar postiže se zaštitom drva negorivim pločastim oblogama, kao i odabirom robusnijih poprečnih presjeka drvenih elemenata.

Kolika je trajnost montažnih kuća?

Predviđena trajnost montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom je oko 150 godina, što naravno ovisi o održavanju, utjecajima iz okoliša i pojavi izvanrednih događaja.

Koliko dugo traje izgradnja montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom?

Izgradnja do visokog stupnja izgrađenosti, površina objekta cca 150 m2, traje cca 20-25 dana. Montaža konstruktivnog dijela objekta (zidovi, međukatna konstrukcija, krovište) traje 1 - 2 dana, ovisno o složenosti kuće i uvjetima na terenu.

Kolika je visina zidova i svijetla visina prostorija?

Standardna visina zidova je 2,75 m, a moguće je izvesti i zidove veće visine. Svijetla visina prostorija (od gotovog poda do stropa) iznosi 2,56 m.

U kojem energetskom razredu su niskoenergetske kuće?

Prema energetskoj certifikaciji niskoenergetske kuće spadaju u energetski razred kategorije A+, A i B.

Je li prihvatljivija izvedba niskoenergetske kuće u zidanom sistemu ili u sistemu s drvenom nosivom konstrukcijom?

Niskoenergetsku kuću je prihvatljivije i povoljnije graditi s drvenom nosivom konstrukcijom, jer se uz manje debljine zidova postiže višestruko bolji koeficijent prolaska topline.

Koje materijale koristite za toplinsku izolaciju u zidovima s drvenom nosivom konstrukcijom?

Kao ispunu u zidovima i stropovima koristimo kamenu vunu, a zidne panele s vanjske strane oblažemo ekspandiranim polistirenom ili prema zahtjevu kupca kamenom vunom, drvenim vlaknima, itd. Debljina toplinske izolacije ovisi o sistemu gradnje za koji se investitor odluči.

Kolika je garancija na niskoenergetske montažne objekte?

Tvrtka Domprojekt daje garanciju dvije godine na završne obrtničke radove, a 30 godina na nosivu konstrukciju.